Skip to main content

Kako vam je danas na poslu? Promjene u suvremenom radnom kontekstu i njihov utjecaj na dobrobit ljudi

KAKO VAM JE DANAS NA POSLU? PROMJENE U SUVREMENOM RADNOM KONTEKSTU I NJIHOV UTJECAJ NA DOBROBIT LJUDI

Darja Maslić Seršić

Odsjek za psihologiju

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Posljednje desetljeće karakteriziraju intenzivne promjene u organizaciji rada. Društveni znanstvenici njihov uzrok vide u brzom tehnološkom napretku i globalizaciji te ekonomskoj stagnaciji i recesiji. Ove globalne društvene pojave postavile su nove zahtjeve pred radne ljude. Povećao se broj ugovora na određeno vrijeme, honorarnih i neprijavljenih poslova te su se povećali zahtjevi za fleksibilnošću. Na individualnoj razini, ove promjene prate neka nova iskustva i pritisci koji radni život ljudi čini stresnim. Prije svega, povećao se doživljaj nesigurnosti posla i napora za zaposlene, a sve veći broj ljudi prolazi iskustvo gubitka posla i nezaposlenosti. Ovi izvori stresa i njihove posljedice na radnu motivaciju i psihofizičko zdravlje ljudi bit će u središtu pažnje.

Povećana stopa nezaposlenosti u nekom društvu pozitivno je povezana s radnim opterećenjem zaposlenih. Osim toga, povećava se udio napornih poslova u kojima povećani intenzitet zahtjeva posla prati niska autonomija u radu. Ovom izvoru stresa, posebno su izloženi niže obrazovani ljudi zaposleni u radničkim zanimanjima. Međutim, udio napornih poslova raste i kod visoko obrazovanih profesionalaca. Istraživanja pokazuju kako je radno preopterećenje najpogubniji radni stresor kada govorimo o psihičkom i fizičkom zdravlju, a može se ukloniti metodama rukovođenja koje povećavaju autonomiju u radu kao i nekim tehnikama reorganizacije rada. Doživljaj nesigurnosti posla, odnosno radne neizvjesnosti, specifičan je izvor stresa negativno povezan s radnom motivacijom i učinkom mjerenim na individualnoj i organizacijskoj razini. Iako se u nekim situacijama ne može prevenirati, postoje metode kojima se smanjuju negativni učinci nesigurnosti posla na radnu motivaciju i zdravlje ljudi. Gubitak posla izrazito je stresni događaj, a procjena njegove ireverzibilnosti povezana je s negativnim posljedicama na psihičko i fizičko zdravlje. Nezaposlenost prati pad u psihičkom i fizičkom zdravlju, psihološka, socijalna i financijska deprivacija, a dugotrajnu nezaposlenost i socijalna isključenost. Zbog toga su zdravlje, ali i radne kompetencije nezaposlenih osoba posebno ugrožene. I u situaciji smanjene ponude poslova, potrebne su psihološke intervencije usmjerene na očuvanje radnih sposobnosti nezaposlenih.

U predavanju će biti ukratko opisane teorije koje objašnjavaju prirodu doživljaja koji prate naporne poslove, nesigurnost posla i nezaposlenost te omogućuju razumijevanje njihovih posljedica na dobrobit i radnu motivaciju. Sažeto će biti prikazani ključni nalazi brojnih istraživanja; oni će biti polazište za opis izazova koji stoje pred psiholozima te će biti iznesene preporuke intervencija na organizacijskoj i društvenoj razini.