Oblici sudjelovanja

Oblici sudjelovanja na Kongresu mogu biti:

  • usmeno saopštenje
  • simpozijum
  • poster prikazi
  • okrugli sto
  • radionice
  • predstavljanja novih knjiga, psihologijskih mjernih instrumenata
    i drugih publikacija)

Usmeno saopštenje

Trajanje usmenog saopštenje ograničeno je na 10 minuta, a neposredno nakon
svakog izlaganja predviđena je rasprava u trajanju od 5 minuta ili na kraju
sekcije (prema dogovoru i odluci voditelja).

Simpozij

Simpozij treba imati 4 do 5 izlaganja, voditeljicu/voditelja koji organizuju simpozij te diskutanta/diskutanticu koji na kraju daje svoj ekspertski osvrt (ističe zajedničko u radovima i doprinos simpozija – to je usmeni komentar bez pisanog sažetka). Ukupno trajanje simpozija ne smije prelaziti 120 minuta. Trajanje pojedinačnih izlaganja unutar simpozija dogovaraju voditelj i sudionici. Voditelj simpozija prijavljuje naziv simpozija te u voditeljskom sažetku opisuje ideju simpozija, daje pregled tema unutar njega te na kraju navodi ime diskutanta. Osim toga naslov, autore i sažetak svakog rada u simpoziju također prijavljuje voditelj simpozija. Sudionici simpozija se sami posebno prijavljuju kao sudionici konferencije („prijava sudjelovanja”).

Poster prikazi

Posteri različite tematike, dimenzije ne veće od B1 (100cm visina x 70 cm dužina)

Okrugli stol

Raspravu o relevantnoj strukovnoj, stručnoj ili istraživalačkoj temi organizira i vodi prijavljeni voditelj u trajanju do 90 minuta.

Radionice

Radionice su mjesto gdje program zapravo želimo osmisliti zajedno sa vama.  Stoga vas molimo da se aktivno uključite u rad Radionica, i to na dva načina:

  1. kao sudionici, pri čemu možete naravno sudjelovati na više radionica – broj nije ograničen,  jedino je potrebno odabrati one koje se ne održavaju istovremeno. Prijave za ovaj način sudjelovanja biti će otvorene od 15.1. do 15.2. 2015. (zbog potrebe organizacije radionice!) i to putem interneta, na link: —-
  2. kao organizatori radionica (aktivni sudionici), za što je potrebna prijava teme radionice u formi sažetka na link:
    PRIJAVA SAŽETAKA/REZIMEA

sažetak u kojem se opisuje cilj i način organizacije  radionice  treba imati do 300 riječi i potrebno ga je prijaviti  najkasnije do 15.01.2015. Obavijest o prihvaćanju radionice biti će vam upućena najkasnije do 15.01.2015. godine

Popis prihvaćenih tema radionica odnosno radionica na koje se možete prijaviti kao sudionici  biti će objavljen na web stranici kongresa  15.01.2015. godine. Broj sudionika na radionicama biti će ograničen.

Radionice  su besplatne, odnosno u sklopu kotizacije.

Pozivno pismo za IV kongres psihologa Bosne i Hercegovine

Poštovane kolegice i kolege,

Pozdravljamo Vas u ime Organizacionog i Programskog odbora IV kongresa psihologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem koji će se održati od 26. do 28. veljače/februara 2015. godine u Brčko distriktu BiH. Kongres će se održati u organizaciji saveza društava psihologa Bosne i Hercegovine – Društva psihologa u Federaciji BiH, Društva psihologa Republike Srpske i Društva psihologa Brčko distrikta.

Program kongresa obuhvaća/ta priopćenja/saopštenja izvornih temeljnih/bazičnih i primijenjenih istraživanja iz svih područja psihologije kroz tematske simpozije, okrugle stolove, usmena izlaganja i poster prezentacije. Rok za prijavu sažetaka je 15.01.2015. godine. Sažetak rada treba biti napisan na standardnom hrvatskom, srpskom, bosanskom ili engleskom jeziku. Sažeci koji budu  značajno jezično odstupali od standarda odabranog jezika neće biti uključeni u postupak recenzije. Opseg sažetka treba  biti od  200 do 300 riječi, što ne uključuje naslov rada, ime autora i naziv institucije. Autori trebaju označiti koju vrstu izlaganja prijavljuju (simpozij, usmeno izlaganje, poster ili okrugli stol). Sažeci empirijskih radova trebaju sadržavati jasno izložen cilj i/ili problem istraživanja, metodologiju te glavne rezultate s naznakama njihove interpretacije. Jedna osoba može biti autor u najviše tri rada, pri čemu na samo jednom može biti prvi ili jedini autor. Svi prijavljeni radovi biti će podvrgnuti anonimnoj recenzije nakon čega će se  donijeti odluka o njihovu prihvaćanju za izlaganje na kongresu. Obavijest autorima o prihvaćanju rada biti će poslana do 15.01.2015. Sažeci prihvaćenih radova bit će tiskani/štampani u knjizi sažetaka koja će biti objavljena prije početka održavanja kongresa. U program i knjigu sažetaka bit će uvršteni samo radovi prihvaćeni za izlaganje, čiji autori uplate kotizaciju najkasnije do 31.01.2015. gdine. Nakon Kongresa, autori će imati mogućnost objaviti radove koji su izlagani na kongresu u Zbirci/zborniku radova IV kongresa psihologa Bosne i Hercegovine. Radovi će proći postupak recenzije. Rok za predaju kompletnih radova je 1. 5. 2015. godine.

Rana kotizacija za sudionike/učesnike iz Bosne i Hercegovine koji su redovni članovi (uplaćena članarina za 2014. godinu) Društva psihologa u Federaciji BiH, Društva psihologa Republike Srpske i Društva psihologa Brčko distrikta iznosi 60 KM, za ostale sudionike/učesnike iz Bosne i Hercegovine 80 KM, te za sudionike/učesnike iz inozemstva/inostranstva 100 KM. Kasna kotizacija poslije 31.12.2014. će biti u 50% većem iznosu od rane kotizacije (90KM, 120KM, 150KM). Studenti i umirovljenic/penzionerii su oslobođeni plaćanja kotizacije. Kotizacija za sudionike/učesnike kongresa uključuje pravo sudjelovanja/učestvovanja u svim kongresnim aktivnostima, kongresne materijale uključujući program i knjigu sažetaka, osvježenje u pauzama, domjenak/koktel dobrodošlice, te kongresnu večeru.

Nadamo se da će IV kongres psihologa  Bosne i Hercegovine, kao i dosadašnja tri, okupiti veliki broj učesnika koji će svojim učešćem doprinijeti uspjehu kongresa i afirmaciji psihologije u Bosni i Hercegovini.

Sve dodatne informacije  o kongresu možete potražiti na adresi http://dpbd.org/  ili putem e-maila infokongres@dpbd.org

Veselimo se Vašem dolasku!

Predsjednik Organizacionog odbora
Dr sci. Miroslav Gavrić, vanredni profesor

Predsjednica programskog odbora
Dr. sc. Kristina Sesar, docent

Održan II stručni skup pod nazivom “Darovitost/nadarenost i obrazovanje”

b991d855acb66e5dd2192a002bc3efee7d97c370b4c2f81b29d352508180e08bU organizaciji Društva psihologa Brčko distrikta BiH, u prostorijama Omladinskog centra u Brčkom održan je II Stručni skup pod nazivom “Darovitost/nadarenost i obrazovanje”.

Stručni skup psihologa je okupio eminentne profesore sa Univerziteta u Sarajevu i Tuzli, kao i psihologe iz Brčko Distrikta, Federacije BiH i Republike Srpske. Cilj skupa je sticanje usmjerenih znanja i vještina, njegovanje interdisciplinarnog pristupa kroz saradnju sa srodnim strukama, kao i unapređenje psihološke djelatnosti u našoj zemlji, a u pogledu afirmacije darovitih/nadarenih u obrazovnom sistemu.

“Ono na čemu ćemo mi insistirati je da se radom sa nadarenim učenicima počne što ranije, još od prvih razreda osnovne škole. Taj pristup u radu sa nadarenim učenicima je donekle zanemaren. Mi smo imali iskustvo sa učenicima četvrtih i petih razreda osnovnih škola i mislim da su naša iskustva, a prvenstveno iskustva učenika koji su bili uključeni u te programe, bila jako pozitivna.”, izjavio je Nermin Đapo, profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

U okviru skupa su bila upriličena predavanja, edukacije, radionice i prezentacije o aktuelnom statusu daravitih/nadarenih u obrazovnom sistemu.

„U zakonu Brčko Distrikta, što se tiče obrazovanja, djeca koja su odlikaši imaju pravo, to se regulira pravilima svake škole, da se prebace u slijedeći razred ukoliko su na odgovarajućem emotivnom nivou, a na intelektualnom već odgovaraju.“, izjavila je Dubravka Lukač, predsjednica Društva psihologa Brčko distrikta BiH.

„Nadamo se da će ovaj stručni skup dati odgovor na pitanje šta s tom djecom i šta Brčko distrikt može uraditi da djeca koja su nadarena mogu da ispune sve ono za šta posjeduju kapacitete.“, izjavio je Miroslav Gavrić, predsjednik OO Stručnog skupa psihologa.
U školama imamo situaciju da svi oni koju su napredni nemaju mogućnost pokazati svoju kreativnost, niti ih škola prepoznaje. Jednostavno, škola je napravljena za prosječne i ispodprosječne učenike, pri čemu se kreativnost ne stimulira, a bez toga nema napretka, naglasio je Gavrić.