Skip to main content

UPUTSTVO ZA AUTORE KOJI ŽELE OBJAVITI RAD ZA ZBORNIK RADOVA

UPUTSTVO ZA AUTORE
KOJI ŽELE OBJAVITI RAD ZA ZBORNIK RADOVA
SA IV KONGRESA PSIHOLOGA BOSNE I HERCEGOVINE

sa međunarodnim učešćem
održanom u Brčkom od 26. do 28. februara/veljače 2015.

u organizaciji
DRUŠTVA PSIHOLOGA FEDERACIJE BiH
DRUŠTVA PSIHOLOGA REPUBLIKE SRPSKE
DRUŠTVA PSIHOLOGA BRČKO DISTRIKTA BiH

Zbornik objavljuje teorijske radove, pregledne radove, originalne istraživačke radove, stručne radove i prikaze koji su predstavljeni na IV Kongresu psihologa BiH i koji nisu prethodno objavljeni. Rukopisi treba da budu pripremljeni prema standardima predstavljenim u ovom dokumentu. Radovi koji nisu adekvatno pripremljeni neće se recenzirati. Rukopisi se dostavljaju uredniku elektronskom poštom na adresu: ksesar@gmail.com najkasnije do 1.5.2015. godine. Izvještaj o recenziji će biti dostavljeni do 1.6.2015. godine.
U pripremi rada treba se držati sljedećih uputa:

Dužina rada

Rad treba biti napisan u tekst procesoru Microsoft Word, na stranici formata A4, fontom Times New Roman (12 tačaka), latinicom ili ćirilicom, s proredom od 1,5 redova. Sve stranice trebaju biti numerisane. Tekst se piše sa obostranim/blok poravnanjem (opcija justify na engleskom). Glavni naslovi se pišu podebljanim slovima (bold), a podnaslovi italikom bez brojčanog označavanja. Sve dijelove teksta koji se žele istaknuti treba pisati italikom (ne bold ili podcrtano). Rad treba da bude dužine do jednog autorskog tabaka (30.000 slovnih mjesta ili 20 strana bez referenci i priloga). Izuzetak su pregledni radovi koji mogu biti dužine do 50.000 znakova i prikazi koji mogu biti dužine do 5.000 znakova. Redakcija zadržava pravo da objavi i radove koji premašuju ovu dužinu u slučajevima kada izlaganje naučnog sadržaja zahtjeva veću dužinu, odnosno prostor. Rad treba da bude lektorisan. Radovi sa mnogo pravopisnih grešaka neće biti uzeti u razmatranje za objavu, kao ni radovi koji ne budu dostavljeni u predviđenom vremenskom roku.

Jezik rada

Radovi u Zborniku se objavljuju na srpskom, hrvatskom ili bosanskom jeziku i latiničnom/ĆIRILIČNOM pismu, pa je poželjno da dostavljeni radovi budu tako i napisani.

Struktura rada

Potrebno je da radovi sadrže pored naslova i dijelove: sažetak na srpskom/hrvatskom/ bosanskom jeziku, sažetak na engleskom jeziku, uvod, metod, rezultati, diskusija (sa zaključkom), popis literature.
Naslov rada
Naslov rada treba da bude što konzicniji. Dužina naslova ne bi trebala da prelazi 12 riječi. Iza naslova rada slijede ime autora i naziv institucije u kojoj radi. Iza imena prvog autora treba staviti fusnotu koja sadrži aktivnu e-mail adresu.

Sažetak

Sažetak dužine od 200 riječi treba da bude na početku rada. Sastavni dijelovi sažetka treba da budu cilj istraživanja, metod, rezultati i zaključak. Sažetak po pravilu ne sadrži reference. Sažetak se piše sa proredom 1. Uz radove na srpskom/hrvatskom/ bosanskom jeziku treba priložiti i sažetak i ključne riječi na engleskom jeziku.

Ključne riječi

Na kraju sažetka treba navesti do pet ključnih riječi. Pri odabiru ključnih reči, poželjno je odabrati one pojmove koji se često koriste za pretragu časopisa.

Tabele, grafikoni i slike

Tabele i grafikoni treba da budu sačinjeni u Wordu ili nekom Word kompatibilnom formatu. Isti podaci ne mogu se prezentovati i tabelarno i grafički. Svaka tabela, grafikon ili slika treba da budu označeni brojem, s naslovom koji ih jasno objašnjava, npr. Tabela 1: Struktura uzorka prema polu i razredu. Treba izbjegavati linije i sjenčenja koja nisu neophodna. Naslov tabele, grafika ili slike treba da bude kratak i informativan. U tekstu se treba pozvati na svaku tabelu, grafikon ili sliku. Tabele, grafikoni i slike treba da se nalaze na kraju teksta (nakon referenci), odnosno ne trebaju biti inkorpirirane u samom tekstu.

Statistika

Rezultati statističkih testova treba da budu dati u sledećem obliku: F(1,8)=19.53; p

Citati

Svaki citat, bez obzira na dužinu, treba da bude praćen referencom s brojem strane. Za svaki citat duži od 350 slovnih mesta autor treba imati pismeno odobrenje vlasnika autorskih prava, koje treba da priloži.

Fusnote i skraćenice

Fusnote treba izbjegavati. Ako se već stavljaju, daju se pri dnu stranice, iznad njenog broja. Veličina fonta 10, prored 1. Skraćenice, takođe, treba izbjegavati, osim izrazito uobičajenih. Skraćenice koje su navedene u tabelama i slikama treba da budu objašnjene.

Navođenje referenci u tekstu

U radovima na srpskom/hrvatskom/bosanskom jeziku preporučljivo je imena stranih autora navoditi u srpskoj/hrvatskoj/bosanskom transkripciji, prilagođenim (fonetskim) pisanjem prezimena, a zatim se u zagradi prezime navodi izvorno, uz godinu publikovanja rada, na primer: Pijaže (Piaget, 1951). Ukoliko se u zagradi navodi više autora, oni se navode alfabetskim, a ne hronološkim redom (npr., Lazić, 1994; Pantić, 1990). Ukoliko su dva autora rada, oba se navode u tekstu (npr., Kuzmanović i Petrović, 2007). Ukoliko rad ima više od dva autora, prvi put se navode svi autori, a svaki slijedeći put navodi se prezime prvog autora i skraćenica „i sar.” ili „et al.” (npr. Joksimović i sar, 2007).

Literatura

Reference se navode u skladu sa APA uputstvima, na kraju rada, u odeljku koji treba da bude naslovljen „Literatura”. U spisku referenci navode se samo one reference na koje se autor pozvao u radu, alfabetskim redom, po prezimenima autora. Ne treba navoditi reference koje nisu pomenute u tekstu.
Uobičajeni izvori za navođenje iz različitih izvora su opisani u tekstu koji slijedi.

Bibliografska jedinica knjige treba da sadrži prezime i inicijale autora, godinu izdanja, naslov knjige (kurzivom), mjesto izdanja i izdavača, npr:
Pantić, D. (1990). Promene vrednosnih orijentacija mladih u Srbiji. Beograd: Institut društvenih nauka.
Poglavlje u knjizi navodi se na sljedeći način:
Day, R. L. (1988). Measuring Preferences. U R. Ferber (Ed.) Handbook of Marketing Reasearch (pp. 112 – 189). New York: McGraw-Hill.
Članak u časopisu treba da sadrži prezime i inicijale autora, godinu izdanja u zagradi, naslov članka, puno ime časopisa (kurzivom), volumen (kurzivom) i stranice, npr:
Dweck, C. S. & John, A. T. (1986). Motivational processes affecting learning. American Psychologist, 41, 1040-1048.
Web dokument (ime autora, godina, naziv dokumenta (kurzivom), datum kada je sajt posjećen, Internet adresa sajta):
Degelman, D. (2000). APA Style Essentials. Preuzeto 18. maja 2000. sa: http://www.vanguard.edu/psychology/apa.pdf
Navođenje neobjavljenih radova (npr. rezimea sa naučnog skupa, rukopisa i sl.) nije poželjno, ali ukoliko je takvo navođenje baš neophodno mogu se navesti na sljedeći način:
Lakić, S. (2007, novembar). Prijemni ispit i prosječna srednjoškolska ocjena kao prediktori uspješnosti na studiju psihologije Univerziteta u Banjoj Luci. Rad predstavljen na naučnom skupu Banjalučki novembarski susreti – Nauka i savremeni društveni procesi, Banja Luka.
Ako se navodi neobjavljena magistarska ili doktorska teza, referenca treba da sadrži prezime i inicijal autora, godinu u zagradi, naslov teze, identifikaciju rada kao teze u zagradi, ime instucije i mjesto.

Smith, B. (1995). Youth and political participation (Neobjavljena doktorska disertacija). Institute of Psychology, Vienna.

Ako se jedan autor navodi više puta, navodi se po redoslijedu (godini) objavljivanja reference, od najstarije prema novijima. Ukoliko se navodi više radova istog autora u jednoj godini, godine treba da budu označene slovima a, b npr. (1995a), (1995b). Ukoliko je referenca duža od jednog reda, tekst u ostalim redovima se uvlači (opcija viseće (hanging) u Wordu) za 1 cm. Prored unutar pojedine reference je 1, a između referenci treba ostaviti razmak.

Pozivanje na sekundarnu literaturu treba izbjegavati i koristiti samo za izvore koji nisu dostupni na uobičajeni način ili nisu dostupni na nekom od uobičajenih svetskih jezika. U spisku referenci navodi se samo sekundarni izvor; na primjer, ako Stivenson navodi neki Maslovljev rad na koji se autor u radu poziva, a nije ga čitao, u spisku referenci navodi se samo Stivenson.
Detaljnija uputstva u vezi sa navođenjem referenci mogu se pronaći na sajtu Američke psihološke asocijacije (APA) http://www.apastyle.org/ , a skraćene verzije i na drugim sajtovima http://webster.commnet.edu/apa/ i http://www.library.illinois. edu/learn/tutorials/apa.html.

Prilog

U prilogu treba dati samo one sadržaje koji bi bili korisni čitaocima za razumjevanje, evaluiranje ili ponavljanje istraživanja.

Recenziranje i objavljivanje

Sve radove anonimno recenziraju recenzenti. Na osnovu recenzija redakcija donosi odluku o objavljivanju rada i može donijeti jednu od tri odluke: da rad objavi u formi kakva je priložena, da rad objavi uz neophodne korekcije od strane autora u skladu sa uputstvima recenzenata, ili da odbije da objavi rad. Redakcija šalje recenzije autoru na uvid i uz odgovarajuće obrazloženje obavještava autora o svojoj odluci. Ukoliko se autor odluči da koriguje tekst u skladu sa preporukama recenzenata, može ponovo podnijeti rad za objavljivanje, i dužan je da u formi pisma (u prostor predviđen u Recenzentskom izvještaju), redakciju upozna sa svim izmjenama koje je načinio u tekstu (broj stranice na kojoj se nalazi takva izmena). Ukoliko autor smatra da neka od preporuka recenzenata nije opravdana, ili je iz nekog razloga nije moguće ispuniti, potrebno je da o tome napiše detaljno obrazloženje redakciji. Redakcija zadržava pravo da konačnu odluku o objavljivanju donese samostalno.

Autorska prava

Na sve radove koji su objavljeni, izdavač Zbornika zadržava autorska prava, uz napomenu da autori mogu da koriste sopstveni materijal bez dozvole izdavača. Od autora koji namjeravaju da publikuju svoje radove u Zborniku očekuje se da sami obezbede i poštuju autorska prava drugih (npr., za korišćene instrumente, softvere i sl.), kao i prava i dostojanstvo ostalih učesnika u istraživačkom procesu, u skladu sa osnovnim etičkim normama objavljivanja.

Uredništvo