Konstrukt emocionalne inteligencije: što je napravljeno u 25 godina postojanja

Konstrukt emocionalne inteligencije: što je napravljeno u 25 godina postojanja

Prof. dr Vladimir Takšić

Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Rijeci

vtaksic@ffri.hr

Konstrukt emocionalne inteligencije (EI) je odavno postao punoljetan i uglavnom je poznato da je to složeni sklop sposobnosti i vještina uočavanja, razumijevanja, izražavanja, reguliranja i upravljanja svojim i emocijama drugih osoba. Pojam EI koji se pojavio početkom devedesetih godina prošlog milenija, a planetarnu popularnost je postigao  prije gotovo 20 godina Golemanovom knjigom koja je vrlo efektno i širokoj publici razumljivo predstavila važna znanstveno utemeljena istraživanja u područjima inteligencije i emocija. Ispostavilo se da je ta popularnost puno više štetila, nego li koristila statusu konstrukta u akademskoj zajednici. Ipak, on je preživio i te izazove, pa kada je euforija i komercijalizacija prošla, u novi milenij se ušlo u znaku temeljnih istraživanja o strukturi i mjestu EI unutar šireg područja inteligencija, emocija i osobina ličnosti.

Posebni naglasak je na definiranju razlike između pojmova emocionalne inteligencije kao sposobnost ili maksimalnog učinka i percepcije emocionalne kompetentnosti kao tipičnog načina reagiranja u  emocionalno zasićenim situacijama. Prva istraživanja u svijetu i kod nas su započinjala upitnicima samoprocjene svojih sposobnosti rješavanja emocionalnih problema, a najvjerojatnije iz razloga što su bili jednostavniji za konstrukciju. Tako se izbjegavao najveći problem objektivnih testova, a to je pronalaženje točnog odgovora. Ipak, vremenom su se istraživači odvažili i upustili u avanture konstrukcije objektivnih procjena emocionalnih sposobnosti. Tu su se morali prije svega suočiti s pitanjem koji je to točan odgovor, a koristili su tri izvora dostupnih informacija: konsenzus grupe, izjave eksperata, a kada je to bilo moguće i izjave autora (npr. muzičkih kompozicija ili likovnih radova).

Najpoznatiji test emocionalne inteligencije je MSCEIT (Mayer-Salovey-Caruso-Emotional-Intelligence-Test) koji je pokazao zadovoljavajuće psihometrijske karakteristike. U međukulturalnim istraživanjima se pokazao značajan efekt kulturalnih razlika na različitim mjerama EI, pa se pokazalo da ih je gotovo nemoguće dovoljno dobro prilagoditi i validirati za primjenu na našem području. Zato će biti prikazani neki od pokušaja operacionalizacije EI na našem području, a neki od njih su prevedeni na nekoliko jezika.

Važnost EI u svakodnevnom životu i funkcioniranju bit će prikazana kroz primjere iz istraživanja i prakse na koji način bi razvoj vještina i kompetencija iz modela emocionalne inteligencije mogle pomoći u rješavanju problema i boljoj komunikaciji u obiteljskom, školskom i organizacijskom okruženju.

Ključne riječi: emocionalna inteligencija (EI), testovi EI, razvoj EI, programi razvoja emocionalnih kompetencija

Organizacija skupa

Organizacioni odbor

  • prof. dr Miroslav Gavrić, predsjednik
  • doc. dr Tea Vučina
  • doc. dr Elvis Vardo
  • doc. dr Nataša Kostić
  • mr Dijana Đurić
  • mr Dubravka Lukač
  • Aleksandra Veljančić
  • Remzija Šetić
  • Danijel Hopić
  • Slavica Panić
  • Blaženka Blagojević

Programski odbor

  • doc. dr Kristina Sesar, predsjednica
  • doc. dr Sanja Radetić Lovrić
  • doc. dr Milica Drobac
  • doc. dr Saša Drače
  • prof. dr Jadranka Kolenović-Đapo
  • doc. dr Enedina Hasanbegović-Anić
  • doc. dr Dženana Husremović
  • doc. dr Šuajb Solaković
  • doc. dr Indira Fako

Počasni odbor

  • prof. dr Ismet Dizdarević
  • prof. dr Nedjeljka Gajanović
  • prof. dr Petar Stojaković